Kako se leukociti razlikuju od eritrocita?
Leukociti i eritrociti su dvije najvažnije vrste ćelija koje se nalaze u krvi. Iako imaju neke sličnosti, postoje i značajne razlike između njih. Leukociti imaju odlučujuću ulogu u imunom sistemu i štite tijelo od infekcija, dok su eritrociti odgovorni za transport kisika i uklanjanje ugljičnog dioksida iz tijela.
# Leukociti
Leukociti se često nazivaju «bijele krvne zrnaca», iako mogu biti i prozirna ili bezbojna. Oni čine otprilike 1% ukupne zapremine krvi i njihova brojnost se kreće oko 4.000-11.000 po mikrolitru krvi. Leukociti se mogu podijeliti u dvije glavne grupe:
— Granulociti: To su leukociti koji imaju granule ili zrnca u svom citoplazmi. Postoje tri vrste granulociti: neutrofili, eozinofili i bazofili. Neutrofili su najbrojniji tip leukocita i čine oko 60-70% ukupnog broja leukocita. Oni su odgovorni za borbu protiv bakterija. Eozinofili čine oko 2-4% ukupnog broja leukocita i oni su odgovorni za borbu protiv parazita. Bazofili su najmanja grupa granulociti i čine oko 0,5-1% ukupnog broja leukocita. Oni su odgovorni za oslobađanje histamina, koji je važan u alergijskim reakcijama.
— Agranulociti: To su leukociti koji nemaju granule u svom citoplazmi. Postoje dvije vrste agranulociti: limfociti i monociti. Limfociti čine oko 20-40% ukupnog broja leukocita i oni su odgovorni za humoralni i celularni imunitet. Monociti čine oko 3-8% ukupnog broja leukocita i oni se mogu pretvoriti u makrofage, koji su velike ćelije koje fagocituju strane supstance.
# Eritrociti
Eritrociti se često nazivaju «crvena krvna zrnaca» zbog njihove crvene boje. Oni čine oko 99% ukupne zapremine krvi i njihova brojnost se kreće oko 4-6 milijuna po mikrolitru krvi. Eritrociti imaju bikonkavni oblik i oni su punjeni hemoglobinom, proteinom koji sadrži željezo i koji se odgovoran za transport kisika. Eritrociti imaju životni vijek od oko 120 dana, nakon čega se razgrađuju u slezeni i jetri.
# Razlike između leukocita i eritrocita
Sljedeća tabela prikazuje glavne razlike između leukocita i eritrocita:
| Karakteristika | Leukociti | Eritrociti |
|—|—|—|
| Brojnost | 4.000-11.000 po mikrolitru krvi | 4-6 milijuna po mikrolitru krvi |
| Boja | Bijela, prozirna ili bezbojna | Crvena |
| Oblik | Nepravilan | Bikonkavan |
| Veličina | 10-20 mikrona | 6-8 mikrona |
| Jedro | Imaju jedro | Nemaju jedro |
| Granule | Neke vrste leukocita imaju granule, dok druge nemaju | Nemaju granule |
| Hemoglobin | Nemaju hemoglobin | Imaju hemoglobin |
| Funkcija | Štite tijelo od infekcija | Transportuju kisik i uklanjaju ugljični dioksid iz tijela |
| Životni vijek | Nedelju dana do nekoliko mjeseci | Oko 120 dana |
# Zaključak
Leukociti i eritrociti su dvije najvažnije vrste ćelija koje se nalaze u krvi. Leukociti su odgovorni za borbu protiv infekcija, dok su eritrociti odgovorni za transport kisika i uklanjanje ugljičnog dioksida iz tijela.
# Često postavljana pitanja
1. Šta je leukopenija?
Leukopenija je stanje kod kojeg je broj leukocita u krvi niži od normalnog. Leukopenija može biti uzrokovana različitim faktorima, kao što su infekcije, lijekovi, kemoterapija i autoimune bolesti.
2. Šta je eritrocitoza?
Eritrocitoza je stanje kod kojeg je broj eritrocita u krvi viši od normalnog. Eritrocitoza može biti uzrokovana različitim faktorima, kao što su bolesti srca, bolesti pluća, bubrežne bolesti i tumori.
3. Šta je leukemija?
Leukemija je rak krvi i limfnog sistema. Leukemija se javlja kada se leukociti počnu nenormalno razmnožavati i širiti. Leukemija može biti akutna ili hronična.
4. Šta je anemija?
Anemia je stanje kod kojeg je broj eritrocita ili količina hemoglobina u krvi niža od normalnog. Anemia može biti uzrokovana različitim faktorima, kao što su nedostatak željeza, nedostatak vitamina B12, kronične bolesti i tumori.
5. Kako se dijagnostikuju bolesti krvi?
Bolesti krvi se dijagnostikuju na temelju različitih testova, kao što su kompletna krvna slika, mikroskopski pregled krvi i biopsija koštane srži.